Pocetkom sedamdesetih godina javila se potreba za obrazovanjem visokokvalifikovanih pedagoga u oblasti fizicke kulture za potrebe srednjeg obrazovanja. Dotadasnja Visa pedagoska skola obrazovala je kadar za potrebe osnovnih skola.

Na istoj sednici Skupstine Vojvodine doneta je odluka o obrazovanju Maticne komisije za vrsenje priprema za pocetak rada Fakulteta. U Maticnu komisiju imenovani su: za predsednika: Dr Mihailo Palov, vanredni profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, a za clanove: dr Radomir Makaric, vanredni profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, dr Boris Nedvidek, docent Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, dr Dragan Petrovic, redovni profesor Fakulteta za fizicko vaspitanje u Beogradu, dr Milos Mrakovic, redovni profesor Fakulteta za fizicku kulturu u Zagrebu, Bogdan Maksimovic, redovni profesor Visoke skole za fizicku kulturu u Sarajevu, Janko Leskosek, redovni profesor Fakulteta za fizicko vaspitanje u Beogradu, dr Nikola Kurelic, redovni profesor Fakulteta za fizicko vaspitanje u Beogradu i dr Pavel Opavski, redovni profesor Fakulteta za fizicko vaspitanje u Beogradu.
Nakon visemesecnog rada Maticna komisija je izabrala sedam nastavnika
(mr Aleksije Ber, dr Vojislav Djuric, mr Stevan Zivotic, Olga Labat, Stevan
Labat, mr Stevan Lenert i Lajos Sokolai) u zvanje docenta, 4 saradnika
(Dusanka Baltic, Miodrag Tumin, Jelisaveta Zidarevic i Jovan Kovac) u zvanje
asistenta i dva nenastavna radnika (Branislava Cobanova za sekretara i
Smiljku Milutinovic za daktilografa). Takodje je raspisala konkurs za upis
prve generacije studenata i utvrdila privremeni Nastavni plan i program.
Svecano otvaranje Fakulteta odrzano je 4. decembra 1974. godine u amfiteatru
Vise pedagoske skole u Lovcenskoj ulici bb, u Novom Sadu, u zgradi u kojoj
se Fakultet i danas nalazi.
Nastava je pocela 9. decembra 1974. godine, a taj datum je prihvacen
kao Dan Fakulteta.
mr Aleksije Ber od 9. XII 1975. do 25. XI 1976. .
dr Darko Kalajdzic od 7. XII 1976. do 30. VI 1980.
dr Djordjije Radovanovic od 30. VI 1980. do 10. III 1982.
dr Miloje Milojevic od 10. III do 4. X 1982.
dr Aleksandar Raic od 4. X 1982. do 13. I 1983.
dr Rade Rodic od 14. IV 1983. do 27. XII 1984. .
dr Darko Kalajdzic od 27. XII 1984. do 30. X 1986.
dr Danica Ulic od 30. X 1986. do 1. VII 1988. .
dr Djordje Nicin od 26. X 1988. do 30. IX 1990. .
dr Miloje Milojevic od 1. X 1990. do 30. IX 1993.
dr Djordjije Radovanovic od 1. X 1993. do 10. XI 1996.
dr Ratko Dundjerovic od 11. XI 1996. do 1. VII 1998.
Predsednik Upravnog odbora Fakulteta tokom primene republickog Zakona o univerzitetu bio je Miroslav Vislavski, a Nadzornog odbora dr Slavko Obadov.
DEKANI FAKULTETA FIZICKE KULTURE
Stevan Labat od 14. IV 1975. do 30. XI 1976. i od 13. III do 31. X 1979.
mr Aleksije Ber od 1. XII 1976. do 12. III 1979. .
dr Luka Berkovic vrsilac duznosti dekana od 1. XI 1979. do 27. V 1980.
i dekan od 28. V 1980. do 28. V 1984.
dr Mithat Blagajac od 1. XI 1984. do 1. XI 1986. i vrsilac duznosti
dekana od 2. XI 1986. do 6. V 1987.
dr Marija Gajic od 7. V 1987. do 8. V 1989.
dr Julijan Malacko vrsilac duznosti dekana od 9. V do 26. X 1989. i
dekan od 27. X 1989. do 30. IX 1992.
dr Darko Kalajdzic od 1. X 1992. do 13. X 2000.
dr Dragoslav Jakonic vrsilac duznosti dekana od 13. X 2000.
dr Vojislav Djuric, prodekan za nastavu i naucni rad od 9. XII 1975.
do 30. VI 1976.
mr Stevan Lenert, prodekan za nastavu i naucni rad od 1. VI 1976.
do 31. XII 1977.
Lajos Sokolai, prodekan za materijalno-finansijske poslove od 9. XII
1975. do 31. XII 1977.
dr Ivan Toncev, prodekan za nastavu i naucni rad od 27. X 1989. do
30. IX 1992.
dr Aleksandar Raic, prodekan za fininsije i razvoj od 1. X 1991. do
30. X 1992. .
dr Branko Krsmanovic, prodekan za nastavu i naucni rad, od 1. X 1992.
do 30. IX 1996.
dr Spasoje Bjelica, prodekan za finansije i razvoj od 1. X 1992. do
30. IX 1996.
dr Djordje Nicin, prodekan za nastavu od 1. X 1996. do 1. VII 1998.
dr Ivan Toncev, prodekan za nauku od 1. X 1996. do 1. VII 1998.
dr Radivoj Radosav, prodekan za nastavu od 1. VII 1998. do 13. X 2000.
dr Ratko Dundjerovic, prodekan za nauku od 1. VII 1998. do 13. X 2000.
MEDJUNARODNA SARADNJA
Prve kontakte sa fakultetima u inostranstvu Fakultet je ostvario 1976.
godine. Prvi gosti bili su profesori sa fakulteta iz Budimpeste i Pecuja,
a potom iz Bratislave i Sofije. Profesori naseg Fakulteta bili su u uzvratnim
posetama. Zakljuceno je nekoliko medjusobnih sporazuma o saradnji. Saradnja
je intenzivirana krajem osamdesetih godina najcesce pozivanjem profesora
na naucne skupove.
Na inicijativu dekana Fakulteta fizicke kulture u Novom Sadu, a uz
saglasnost i podrsku Zajednice fakulteta fizicke kulture Jugoslavije, Fakultet
je 1996. organizovao prvu konferenciju dekana fakulteta, visokih {kola
i akademija fizicke kulture podunavskih zemalja. Cilj Konferencije je bio
da se fakulteti, visoke skole i srodne institucije angazovane u oblasti
fizicke kulture podunavskih zemalja, jos vise medjusobno priblize kroz
razlicite forme saradnje, a u interesu pomenutih naucno-obrazovnih institucija
i, naravno, u interesu sto kvalitetnijeg formiranja buducih pedagoga fizicke
kulture i trenera-buducih ambasadora fizicke kulture. Na Konferenciji je
ucestvovalo 11 dekana fakulteta iz Madjarske, Rumunije, Bugarske i Jugoslavije.
Na Konferenciji je potpisan protokol o saradnji koji je postao osnova za
dalji rad Konferencije. Do sada su odrzane cetiri Konferencije u Novom
Sadu, Budimpesti, Kluzu i Bratislavi. Nakon demokratskih promena u oktobru
2000. godine tezi se uspostavljanju veza sa svim srodnim institucijama
na teritoriji bivse Jugoslavije i jugoistocne Evrope.
Fakultet je danas jedinstvena ustanova u kojoj radi 96 radnika: 28 nastavnika,
30 saradnika i 38 nenastavnih radnika.
U izvodjenju nastave ucestvuje 29 doktora nauka i 17 magistara.
Do danas na Fakultetu je diplomiralo 1475 studenata.
Diplomu magistra fizicke kulture steklo je 133 studenta poslediplomskih
studija, a doktorsku disertaciju odbranilo je 49 doktora nauka u oblasti
fizicke kulture.
Na Fakultetu su obrazovanje sticali i nosioci Olimpijskih medalja za jugoslovensku reprezentaciju: Aranka Binder (streljastvo), Zorica Vojnovic-Krcmar (rukomet), Milan Janjic (kanu), Slobodan i Tadija Kacar (boks), Slavko Obadov (dzudo), Ivan Frgic (rvanje), Stevan Horvat (rvanje).